Bol

Tu se nalazite: Bol » Povijest Bola

Povijest Bola

Brač je bio naseljen još u prethistorijsko doba, vjerojatno u mezolitiku, a sigurno u neolitiku, tj. krajem trećeg tisućljeća prije Krista, predindoeuropskim stanovništvom, kojemu je glavno zanimanje bilo stočarstvo. U drugom tisućljeću, u doba metalnih kultura, otok su naselili indoeuropski Iliri koji su bili više stočari nego ratari.
Rimljani nisu osnivali naselja, ali su organizirali gospodarske nastambe (villa rustica).
Krajem VIII. ili početkom IX. stoljeća neretvanski Hrvati dolaze na ova područja. Potisnuli su romanizirano starosjedilačko ilirsko stanovništvo.
Otok Brač je u to doba pod franačkom vlašću. Početkom XI. stoljeća zauzimaju ova područja Mlečani. Sredinom stoljeća Brač je u okviru hrvatske države za vrijeme Petra Krešimira IV.
U XII. stoljeću ova područja su formalno pod Bizantom, ali njima upravljaju Mlečani. Za vladavine kralja Kolomana, 1107. godine, Brač je u sklopu hrvatsko-ugarske države. Međutim, 1135. godine Venecija osvaja Brač, da bi oko 1170. opet bio pod Bizantom na kratko vrijeme, jer već 1180. ponovno je u sastavu hrvatsko-ugarske države. Andrija II., hrvatsko-ugarski kralj, poklanja Brač krčkim knezovima Frankopanima.

Potom Brač zauzimaju omiški gusari. Bračani mole Veneciju za zaštitu što im je bilo udovoljeno. Tako 1. travnja 1278. godine ova područja dolaze pod vlast Venecije koja traje do 1358. Iste godine Brač još jednom ulazi u sastav hrvatsko-ugarske države. I dalje Brač često mijenja gospodare. Tako je 1390. godine pod zaštitom bosanskog kralja Tvrtka I., 1394. godine njime vlada hrvatsko-ugarski kralj Sigmund, 1403. godine otokom vlada Hrvoje Vukčić, a 1413. godine dolazi pod vlast Dubrovnika.
Najzad, 1420. godine Brač osvajaju Mlečani i njime vladaju do 1797., tj. do propasti Venecije. Venecija je formalno poštovala dotadašnje komunalno uređenje i ostavila je sve oblike komunalne samouprave, ali je u praksi djelovala u skladu sa svojim zakonima i vrlo se intenzivno miješala u unutrašnje poslove komune uz pomoć svojeg činovništva. Ukinula je odredbe običajnog prava i uvela zajedničko zakonodavstvo pod upravom generalnog providura. Brački knezovi bili su mahom osiromašeni venecijanski plemići koji su dolazili na otok da se obogate. Sužavali su komunalnu samoupravu i ponašali se bahato.

Padom Venecije Bračani su mislili da su se oslobodili svih obveza te da su sada slobodni. Međutim, iste godine Austrija je zaposjela ova područja i njima vladala do 1805. godine. Požunskim mirom 1805. godine ovo je područje došlo pod francusku upravu koja uvodi mnoge gospodarske reforme. Ukida se plemstvo, osnivaju se škole.

U prosincu 1806. Rusi zauzimaju Brač, ali se već sredinom 1807. godine ponovno vraćaju Francuzi, međutim i dalje nisu imali mira. Engleski brodovi su u dva navrata napadali otok, 1811. i 1812. godine. U lipnju 1811. godine jedna je engleska korveta napala Bol, uništila u luci više brodova i odvukla na otok Vis bogat plijen žita, ulja i vina.

 

Nakon pada Napoleona, Brač dolazi ponovno pod austrijsku vlast 7. srpnja 1814. godine. Godine 1823. dolazi do nove teritorijalne podjele otoka. Brač je podijeljen na sedam općina među kojima je i općina Bol.

Predstojala je duga i teška borba za hrvatski jezik, za sjedinjenje s Hrvatskom. Bolski su narodnjaci konačno uspjeli 1883. godine osvojiti vlast u općini. Druga polovica XIX. stoljeća vrijeme je nacionalnog buđenja. Godine 1897. osniva se Hrvatska čitaonica. Od 1. prosinca 1918. godine Bol je u sastavu nove države (Jugoslavija) u kojoj nisu ostvareni nacionalni snovi.

Nakon burnog Drugog svjetskog rata, Bol je u sastavu SFR Jugoslavije, sve do osnivanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske.