Malo se toga mijenjalo u gospodarskom životu Bola od dolaska Hrvata na otok pa sve do 15. stoljeća, kada su se Boljani spustili na more. Tek tada započinje ribarenje i snažniji okret prema moru, dok se poljoprivreda postupno širi na račun stočarstva. Poljoprivreda, pomorstvo i ribarstvo postaju temeljni izvori egzistencije. Tek početkom 20. stoljeća, a osobito u njegovoj drugoj polovici, tradicionalna zanimanja sve se više napuštaju, a njihovo mjesto preuzima turizam.
Vinogradarstvo
Pravi procvat vinogradarstvo doživljava početkom 19. stoljeća, kada se na zapadu Europe pojavila filoksera. Povoljna vinska konjunktura potaknula je Boljane na krčenje maslinika i sadnju vinograda. No, zlatno razdoblje nije potrajalo – 6. prosinca 1891. u trgovačkom ugovoru između Austrije i Italije uvedena je tzv. vinska klauzula (ukinuta 1905.), a 1894. filoksera pogađa i ove krajeve. Posljedice su bile teške – mnogi su bili prisiljeni na iseljavanje.
Maslinarstvo
Maslinici su stoljećima bili zapostavljeni, najčešće krčeni radi vinograda ili jednostavno prepušteni propadanju. Zbog toga maslinarstvo posljednja dva stoljeća nije imalo veći značaj. Tek u novije vrijeme ova se grana poljoprivrede budi – sade se nova stabla, a stari maslinici obnavljaju, vraćajući maslini njezino mjesto u bolskom krajoliku.
Ribarstvo
Uz Milnu, Bol je nekoć bio najrazvijenije ribarsko mjesto na Braču – od ribarstva je živjela trećina stanovništva. Prije Drugog svjetskog rata u mjestu je djelovalo 13 družina za ljetni lov plave ribe, a godišnji ulov iznosio je oko 200 tona, većinom namijenjenih soljenju. Danas ribarstvo više nije primarno zanimanje, već dopunska djelatnost. Ipak, Boljani su ostavili trajan trag u povijesti ribarstva – suvremeni način tunolova na Jadranu i u Europi započeo je 1929. godine upravo iz Bola, kada je prvi jadranski tunolovac Napredak, pod vodstvom Antuna Viličića i uz suradnju ribara Antuna Pešutića i Vicka Breškovića, krenuo u lov.
Pomorstvo
Druga polovica 18. stoljeća bila je zlatno doba bolskog pomorstva. U to je vrijeme Brač bio treće pomorsko središte na hrvatskom Jadranu, odmah iza Boke i Lošinja, a Bol je na otoku prednjačio. Oko 1800. godine Bol je imao 15 patentiranih brodova – u usporedbi, Split tada nije imao nijedan. Još krajem 17. stoljeća u Bolu je radilo brodogradilište, što svjedoči o dugoj tradiciji pomorskog umijeća.
Trgovina i zanatstvo oduvijek su bili važni dijelovi bolske svakodnevice, a u novije doba glavnu riječ preuzeo je turizam – nasljednik svih vještina, znanja i otvorenosti prema moru koja je Bol pratila kroz stoljeća.