Turizam
Početkom stoljeća u Dalmaciji počeo se snažnije razvijati turizam. Bol je imao sve uvjete za bavljenje turističkim gospodarstvom: divne plaže koje su se nanizale uzduž obale, među kojima se isticala plaža Zlatni rât, kristalno bistro more, optimalne klimatske uvjete, pošumljene prostore uz plaže i pitku izvorsku vodu. Međutim, stidljivi počeci organiziranog turizma na Bolu padaju tek u 1923. godinu.
Tada je organizirana prva ferijalna kolonija na Bolu. Ferijalcima je kao hotel poslužila zgrada osnovne škole, tada najveća i najljepša u Bolu. Kolonija je radila 30 dana u sezoni, a ferijalci su bili studenti. Bili su to prvi vjesnici turističkog buđenja Bola.
Godine 1927. pojavljuje se čovjek kojeg se s pravom može smatrati pionirom bolskog turizma i hotelijerstva. To je bio Ante Vidošević koji je te godine počeo preuređivati stambenu kuću u svratište, koje je sljedeće, 1928. godine, primilo prve goste. Službena dozvola za rad govori o gostionici treće kategorije, koja je u prizemlju imala kuhinju i restorančić s bašticom, a na katu četiri sobe.
Sljedećih je godina povećavao svoje kapacitete i prerastao u „Pension Vidošević". Prateći njegov primjer još je nekoliko domaćinstava odlučilo ugošćivati turiste pa se otvara još nekoliko gostionica (Pension Dalmacija, Gostiona Turketo, Gostiona Soljačić, Gostiona Marinković...). Pred II. svjetski rat Bol je imao najveće smještajne kapacitete (63 sobe, odnosno 127 postelja) i postigao najbolju popunjenost. Po završetku II. svjetskog rata, 1948. godine, utemeljuje se hotelsko poduzeće „Zlatni rât" (bivši smještajni kapaciteti Pensiona Vidošević). U narednim godinama kapaciteti se vrlo sporo povećavaju, uglavnom adaptacijama već postojećih kuća.
Godine 1963. adaptacijom đačkog doma nastaje hotel „Bijela kuća" . Od tada je sve krenulo ubrzanijim tempom, gradi se nekoliko velikih hotela. 1971. godine otvara se hotel „Elaphusa", 1976. hotel „Borak", a 1984. godine i hotelski kompleks „Bretanide". 1999. godine otvoren je novi hotelski kompleks „Bonaca".
Uz izgradnju smještajnih kapaciteta paralelno je tekla izgradnja infrastrukture, objekata namijenjenih zabavi i razonodi gostiju, te športsko-rekreativnih objekata. Pored hotela, u sastavu poduzeća „Zlatni rât", na Bolu se usporedo grade i drugi smještajni kapaciteti. Otvoreno je nekoliko odmarališta, a razvija se i privatni smještaj.
U turističku ponudu uključuje se i dominikanski samostan, nudeći spoj prirode i mira, za potpuno tjelesno i duhovno opuštanje posjetitelja. Otvaraju se i mnoge trgovine, restorani, konobe, komini, kafići, barovi, diskoteke itd., a športska ponuda biva sve bogatija.
Bol prerasta u turističko središte otoka i postaje jedna od vodećih turističkih destinacija u Dalmaciji.
Za uložen trud i postignuća u razvoju turizma i kvalitete usluga, Bol i poduzeće „Zlatni rât" dobili su mnoga priznanja i nagrade.
Zbog rata na ovim područjima 1990-ih dolazi do privremenog zastoja u turističkom razvoju Bola.
Danas je Bol opet postao nezaobilazna turistička meka Dalmacije i hrvatskog Jadrana.
