Yachtsov vodič za Brač: Otok kulturnog avanturizma
16.09.2020.
Osebujan i izazovan u svojoj specifičnoj ljepoti, otok Brač njeguje maslinu i lozu, ovcu i kozu, kamenarstvo i klesarstvo… dopunjujući turističku ponudu ljetnim fjerama i frajama, a nadasve užicima za kojima vape suvremeni lovci na adrenalinske pustolovine
Otok Brač je poput svijeta u malome, gotovo mikrokontinent sa svojom sintezom bogatoga kulturno-povijesnog naslijeđa i škrte prirode koja je oduvijek upravljala razvojem otoka – u najranijoj povijesti uvjetujući razvoj maslinarstva i stočarstva, vinogradarstva i kamenoklesarstva, a u današnje vrijeme modernoga turizma.
Svjetski poznati brački kamen
Koliko god bilo paradoksalno, činjenica je da škrtost zemlje i obilje ‘tvrde stine’, život na kojima i od kojih je oduvijek zahtijevao nadljudske trude, danas služi kao najbolja moguća odskočna daska za razvoj industrije temeljene na uživanju, odmoru i bijegu od svakodnevnice – turizmu, i to onomu kulturnom i pustolovnom.
Kroz stoljeća bilo je mnogo onih koji su dolazili na ovaj otok s namjerom da ga pripitome, učine svojim – osvoje, da njegovu škrtost učine plodonosnom. Ali, Brač se nije dao – ostao je i ostaje svoj, škrt i veličanstveno okićen kulturnom baštinom svih onih koji su mu se ulagivali stoljećima, gradeći na njemu naselja i tetošeći njegovu zemlju. Iz njegova su sura kamena stvarali ljepotu, a iz njegove gole zemlje crpili bogatstvo okusa i mirisa.
Kamen, ulje, vino i uzgoj ovaca i danas su temelji života na otoku. Grčka kolonizacija Dalmacije zaobišla je Brač, pa tek u doba Rimljana nastaju mnogobrojna gospodarstva, lena veterana zvana astareje, u središtu kojih su podizane vile rustike, rezidencije za stanovanje okružene gospodarskim zgradama. Dakako, građene su od bijelog otočnog vapnenca, od kojeg je građena i Dioklecijanova palača u Splitu. Od tih dana, generacije klesara stvaraju slavu kamenarstva otoka Brača kao jednog od temelja njegova razvoja.
Upravo je taj kamen stvorio sve na Braču do dana današnjeg, pa stoji ondje kao znak vremena, materijaliziran u crkvama u kojima se Bračanin molio da mu sveci usliše žudnje i pošalju dažd obilni da natopi suhu zemlju, od njega su kuće u kojima se sklanjao od bure i nevere, a na kraju i grobnica u kojoj bi bio pokopan. Osim kamenom, Bračanin je uspio ovladati i zemljom koja mu je značila život i bila najvažnija osnova opstanka. Naučio je proizvoditi vino i maslinovo ulje, koji su uz prihod od stočarstva, pomorstva, ribarstva i sječe za ogrjev bili izvori prihoda bračkim domaćinstvima.
Bračka janjetina na svim gurmanskim kartama
Iako vinogradarstvo na Braču posljednjih desetljeća nije uspješno kao na susjednom Hvaru ili Korčuli, tradicija bračkog vinarstva izuzetno je snažna, a može se pohvaliti zlatnim odličjima s međunarodnih sajmova osvajanim još sredinom 19. stoljeća. Stara se slava polako, ali sigurno obnavlja, pa otočna vina zauzimaju sve bolju poziciju na enografskim kartama naše zemlje i mediteranske Europe. Najimpresivniji vinogradi otoka Brača nalaze se na njegovim južnim padinama, iznad Bola, na kosim malim poljima i terasama, dok je dio njih utisnut među liticama koje se strmo spuštaju prema tamošnjim prekrasnim plažama.
Možda su ti vinogradi najbolji simbol razvoja otoka, koji se uvijek temeljio na stvaranju veličanstvenog iz gotovo ničega – u moderno vrijeme tvoreći neke od najljepših krajolika u kojima uživaju sve brojniji posjetitelji ovog otoka. Plavac mali, najvažnija crna sorta vinove loze u Dalmaciji i na ovom otoku, svjedoči sposobnosti da na kamenitu tlu, uz malo vlage, ne samo rodi, nego i da te nedostatke preoblikuje u svoje najbolje odlike – baš kao i zemlja s koje je ponikla. Uz čašu tamnocrvenoga, gustoga plavca ugodne trpkosti i posebnoga bukea, može se uživati uz dobar zalogaj u tradicionalnim konobama i na obiteljskim gospodarstvima.
Ako se odlučite sami istražiti Brač, nudi vam se mnogo načina da to učinite na aktivan način. Poljski puti, koji vode iz svakoga mjesta prema unutrašnjosti otoka, idealni su za jednodnevne ‘trekking’ izlete u društvu obitelji, a oni ambiciozniji pronaći će izazov na jednoj od ruta Male ili Vele staze, koje vode iz Bola prema Vidovoj gori
Ne zna se jesu li pitomu maslinu na Braču prvi uzgajali Iliri ili Rimljani, ali je sigurno da je tradicija maslinarstva na otoku, kao drugdje po Sredozemlju, stara koliko i sama civilizacija. U povijesti otoka Brača, maslinarstvo je unaprijeđeno najviše za mletačke vladavine: tada je maslina zasađena na gotovo svim za nju prikladnim, a za druge kulture neupotrebljivim površinama. Stoga je tijekom tih četiriju stoljeća Brač postao maslinarska velesila, a maslina najvažnija osnova opstanka na otoku.
Danas se Bračani ponose svojim uljima od starih sorata, od kojih je najbrojnija oblica, a slijede levantinka, lastovka i buhavica. Obnovom zapuštenih maslinika i podizanjem novih vodi se računa i o očuvanju krajobraza i biološke raznolikosti, što bi moglo pridonijeti zaustavljanju devastiranja bračkih suhozida i gomila. Uz kamen, vino i ulje, uzgoj ovaca od povijesnih početaka života na otoku jedna je od najvažnijih grana gospodarstva. Danas, uzgojena u idealnim prirodnim uvjetima i bez upotrebe herbicida i pesticida na brdskim pašnjacima, bračka janjetina zaslužuje predznak ‘eko’ i s pravom zauzima mjesto na gurmanskim kartama.
Od svih vrsta mesa na dalmatinskim je otocima janjetina najcjenjenija, a Brač je neizostavna destinacija istinskih ‘bonkulovića’. Među mnogim delicijama spravljenim od janjetine brački je vitalac svakako najzanimljivija i najoriginalnija, pa je stoga upisan na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Priprema ovoga jela od janjećih i kozlećih iznutrica jedna je od najznačajnijih tradicija otoka Brača, rođena u vremenima dodira Rimljana i otočana, i to ne kao izmišljotina nekog kreativnog ‘chefa’, nego kao odraz nužde da se iskoristi sve od životinja othranjenih na siromašnoj otočnoj zemlji.
Da biste uživali u okusu i mirisu vitalca, nema boljega mjesta od hladovine na bračkim uzvisinama, u pastirskom stanu na Vidovoj gori. Najviše brdo na jadranskim otocima (778 m) uvijek iznova fascinira svojim ljepotama i tajnama u dubinama njezinih gustih šuma i skrivenim dolovima. Automobilom se može do samoga vrha, pa je Vidova gora dostupna i današnjem čovjeku u žurbi. Pogledom se odatle može obuhvatiti cijeli srednjodalmatinski arhipelag, a od te centralne bračke točke putovi vode po brdovitoj unutrašnjosti, kroz kamenit ili ozelenjen prostor, spuštajući se prema nekoj od skrovitih luka i uvala.
Milna je nautičko središte otoka
U tim portima uvijek je neki ‘šušur’. Otočni folklor, obilježen mediteranskim i kontinentalnim utjecajima – zbog mnogih migracija stanovništva – sačuvan je u raznim varijantama bračkog dijalekta, u pričama i pjesmama te plesovima i pjevanju uz pratnju na liri. Te priredbe, česte u gotovo svim bračkim mjestima, pogotovo tijekom ljetne sezone, pridonose kulturnom životu otoka, jednako kao i likovne izložbe, znanstveni simpoziji, književne večeri bračke poezije u zvonkoj čakavici te koncerti, kiparski susreti…
Tradicionalne ‘fjere’ održavaju se uglavnom ljeti, a redovito počinju liturgijskim slavljem i svečanom procesijom kroz mjesto te potom narodnim veseljem. Ima Brač, međutim, i moderne međunarodne festivale, kao što je Supetar Super Film Festival, prvi takav na nekom od naših otoka, a ima i zanimljivi glazbeni dio. Osim njega, u Supetru se održava još nekoliko manifestacija, poput gastronomskoga Bisera mora i Otočkog festivala. U Postirama se već nekoliko godina održava neobična jedriličarska noćna zabava pod reflektorima, čiji start označavaju prvi taktovi Mozartove ‘Male noćne muzike’.
Milna, nautičko središte, organizira jedinstven turistički happening pod nazivom ‘Potezanje Mrduje’ – riječ je o ‘uprizorenju’ legende o potezanju otočića Mrduje između žitelja otoka Brača i Šolte. U Sutivanu, pak, već se više od desetljeća održava ‘Outdoor sport & film festival Vanka regule’, kultna manifestacija koja je mnogobrojnim natjecanjima, demonstracijama sportskih disciplina i festivalom pustolovnoga filma, tomu lijepom mjestu pribavila status ‘trendsettera’ i okupljališta svih kojima su pustolovni sportovi strast.
Naravno da Vanka regule nije samo znoj i adrenalin sportaša koji sudjeluju na natjecanjima – izvan svih pravila je sam Sutivan, sa svojom višestoljetnom bogatom poviješću… štoviše, i cijeli Brač, koji uz prekrasnu prirodu nudi toliko jedinstvenih sadržaja i doživljaja. Brojem sportaša, disciplina i oduševljenih gledatelja, festival Vanka regule dokaz je da ideja o Braču kao otoku pustolovnih sportova itekako ima smisla – pred ovom je priredbom još mnogo uspješnih godina.
Ako se odlučite sami istražiti Brač, nudi vam se mnogo načina da to učinite na aktivan način. Poljski puti, koji vode iz svakoga mjesta prema unutrašnjosti otoka, idealni su za jednodnevne ‘trekking’ izlete u društvu obitelji, a oni ambiciozniji pronaći će izazov na jednoj od ruta Male ili Vele staze, koje vode iz Bola prema Vidovoj gori.
Možda jedan od najboljih načina da se razgleda otok Brač jest vožnja brdskim biciklom uskim stazama koje vas vode kroz lijepe i gotovo netaknute pejzaže do starih bračkih naselja. Prolazit ćete brežuljcima s kojih se pružaju pogledi na maslinike, vinograde i srednjovjekovne crkvice. Na raspolaganju su vam staze raznih uspona i duljina, a ako nemate bicikl, možete ga unajmiti na nekoliko lokacija na otoku. Bili početnik ili s iskustvom u kajakarenju na moru, na otoku je ponuda, što se tiče tog sporta, zaista raznovrsna.
Pustolovni je turizam svakako najatraktivniji u ponudi kojom se otok Brač nameće kao destinacija za goste željne kulturnih doživljaja i gastronomskih užitaka u jedinstvenom ambijentu
Možete unajmiti kajake raznih modela (‘sit on top’ ili ekspedicijskog tipa), veslati sami ili u pratnji vodiča. Bračke plaže poznate su po svojoj ljepoti, počevši od onih uz naselja, do udaljenih, u mirnim uvalama. Sjeverozapadnom obalom otoka niže se dvadesetak uvala i plaža na kojima se i u jeku turističke sezone može u osami uživati u besprijekorno čistome moru, a za najtoplijih dana naći hladovina u šumi alepskoga bora. Brač se u nekoliko posljednjih godina nametnuo i kao destinacija za sportsko penjanje: u blizini Ložišća, u ‘kanjonu’ Veliki dolac – preko kojeg je sagrađen predivan kameni most, u narodu zvan most Franje Josipa – uređeno je više od stotinu penjačkih smjerova različitih težina.
Novost je kružna planinarsko-turistička staza Brača u duljini 135 kilometara koja povezuje 12 najatraktivnijih povijesnih lokacija i većinu pitoresknih mjesta ovog najvećeg srednjodalmatinskog otoka. Via Brattia je izazov za rekreativce i planinare koji će na njoj skupljati pečate, ali i za prave pustolove u potrazi za novim doživljajem.
Nezaobilazni Zlatni rat
Uz crkvice sv. Spiridona nedaleko od Sutivana i sv. Martina iznad Bobovišća, atraktivnu Pustinju Blaca, dominikanski samostan u Bolu i franjevački u Sumartinu, baziliku sv. Ivana, uvalu Lovrečina s ostacima bazilike sv. Lovre te Mirje iznad Postira, na najdužoj bračkoj turističkoj stazi su i Zmajeva špilja iznad Murvice u kojoj su živjeli svećenici glagoljaši, Podsmrčevik – jedan od pet selačih zaseoka, Klesarska škola u Pučišćima i Muzej otoka Brača u Škripu. Da biste na Via Brattiji vidjeli svih ovih 12 iznimnih lokaliteta trebate proći kroz većinu bračkih mjesta – od onih najpoznatijih turističkih središta poput Supetra, Milne i Bola, do ambijentalnih mjesta poput Mirca ili Ložišća, ali i najljepših uvala – Smrke, Farske, Rasotice i Lovrečine.
Posjetitelji otoka sigurno se žele okušati i u vodenim sportovima i aktivnostima, a otok Brač tu nudi bezbroj mogućnosti – od jedrenja u malim klasama i uživanju u popodnevnom ‘meštralu’, preko nautičkog turizma, pa do neizostavnog Bola i jedrenja na dasci. Pustolovni je turizam svakako najatraktivniji u ponudi kojom se otok Brač nameće kao destinacija za goste željne kulturnih doživljaja i gastronomskih užitaka u jedinstvenom ambijentu. Spoj prirodnih predispozicija za takav način odmora i iznimno bogate kulturno-povijesne baštine, te očuvane prirode, otok Brač je zaista – a ne samo marketinški – otok kulture i avanture.
Tekst Ivo Ljubetić Šteka
Fotografije Ivana Miletić, TZO Bol, TZO Milna, TZO Postira, Zoran Jelača/HTZ, Aleksandar Gospić/HTZ, Ivo Pervan & Mario Jelavić
Originalni članak: https://www.yachtscroatia.hr/yachtsov-vodic-za-brac-otok-kulturnog-avanturizma/
